Čokolada za mnoge čokoljupce predstavlja simbol sreće i uživanja. Mnogima je dan i nezamisliv bez slatkog zalogaja omiljenog slatkiša, čokolade. No, da li se ikada zapitamo kako je čokolada stigla do nas i da li je baš sve u vezi nje tako slatko?
Poznato je da u pozadini ogromne svetske industrije čokolade stoji plod tropskog drveta Theobroma cacao. Poput plantaži kafe i cveća, i na plantažama kakaoa, rade ljudi za vrlo male nadnice, a vrlo često i deca koja su eksploatisana, obespravljena i, doslovce, pretvorena u robove.
Deca uzrasta od 10 do 15 godina primorana su da rade nadljudski teške i opasne poslove, bičevana zbog neposlušnosti, a često i neplaćena za svoj rad. Zloupotreba dečje radne snage je najviše zastupljena u Gani i Obali Slonovače, najvećim svetskim proizvođačima kakaoa, gde se procenjuje da je uposleno skoro 250.000 koja radi teške fizičke poslove bez odmora i elementarnih uslova za rad.
Zapažen dokumentarni film na ovu temu je The Dark Side of Chocolate, iz 2010-te godine, delo danskog novinara Mikija Mistratija, koji je istraživao zloupotrebu i trgovinu dece u čokoladnoj produkciji. Film je nominovan za Adolf Grimme nagradu 2012-te godine, a što je još bitnije privukao je i skrenuo pažnju javnosti na dešavanja u “kakao zemljama”.
Međutim, tu nije kraj, pored zloupotrebe dečije radne snage, svetska čokoladna industrija masovno uništava i prašume u zapadnoj Africi, gde su površine pod prašumama smanjene za više od 80% od 1960. godine. A da stvar bude još gora, čokoladni giganti poput Marsa, Nestle, Mondelez i sličnih, kupuju nelegalno uzgajani “prljavi kakao” i mešaju ga sa čistim kakao zrnima.
Smatra se da će sve veća potražnja u svetu za čokoladom znači da će do 2030. godine, ako se nastavi ovim tempom, a ništa se u međuvremenu ne preduzme, nestati sve šume u Obali Slonovače.
Ironija je jedino što naučnici prognoziraju da će ovim tempom kakao čudovište na kraju uništiti samo sebe. Naime, drveće koje se krči i seče zbog kakao plantaža, štiti te iste biljke kakaoa tokom sušnih sezona, koje postaju sve intenzivnije nestankom šuma.
Čak i da se svi odreknemo čokolade zarad poboljšanja trenutnog stanja dece robova i prašuma, “savremeni robovlasnici” će naći novi način i proizvod da nastave svoju diktaturu. Sa druge strane, ukoliko čokoladu ne bismo kupovali, ta deca i ti ljudi bi negde tamo ostali i bez tog posla koji imaju, a koji im je jedini izvor prihoda.
Iz tog razloga je poslednjih godina u trendu sve više razvoj takozvanih malih gazdinstava, gde se kakao uzgaja za posebne potrebe manjih proizvođača čokolade koji mogu da ponude i daleko bolje uslove radnicima koji rade na uzgoju kakaovca, i posebno onim socijalno ugroženim grupama.
Ph:Pixbay
Proizvodi nastali tim putem obično imaju neku etiketu ili logotip na samom omotu proizvoda koji označava takav vid proizvodnje, a vrlo često su takvi proizvodi svrstani u kategoriju ethical produced chocolate – odnosno etički proizvodena čokolada.
No, robovi 21. veka i dalje postoje. Uništeno im je pravo na igru, radost i svako dostojanstvo. Njihova uloga je isključivo da stvaraju profit velikim kompanijama, a kada se od napornog rada “istroše” bivaju odbačeni od svih, jer-kome danas treba neupotrebljiva radna snaga?
Informacije za tekst preuzete sa “Plave planete”.
Fotografije: safechildren.org
Ostavi komentar