Na istočnim padinama Kopaonika, smeštena je Kriva reka, živopisno planinsko selo, koje danas broji oko 300 stanovnika. Spomenik ispred Crkve Svetog Petra i Pavla opominje na bolnu tragediju, kada je tokom Drugog svetskog rata, meštane ovog sela zadesio jedan od najvećih i najgnusnijih zločina nad seoskim življem u istoriji.

U to vreme, Kriva Reka važila je za jedno od najrazvijenijih sela u Srbiji. Stoka se množila, a poljoprovreda cvetala. Nažalost, jedan događaj iz 1942. godine, kada su okupatorske snage, tokom kaznene ekspedicije ušle u Krivu Reku, zavile su selo u crno.

Pripadnici nemačke nacističke jedinice sastavljene od folksdojčera, potpomognuti bugarskim okupatorskim snagama, za svega dva dana, zverski su ubili 311 Krivorečana, među kojima čak 72 žene i 105-oro dece mlađe od 15 godina. Stari, nepokretni i bolesni, takođe, nisu bili pošteđeni.

 Najmlađa žrtva ovog krvavog pira bila je Vera Trifunović, jednomesečna beba, a nastariji  osamdesetogodišnjak, Jablan Mišković. Žrtve su ubijane  u svojim domovima, u polju, ispred seoske crkve, tako što su ih okupatori  streljali, palili i sakatili bez milosti…

Prvog dana zločinačkog poduhvata, 11. oktobra,  nacisti su redom hapsili meštane, sve koji su se u tom trenutku našli u blizini seoske crkve, da bi ih jednog po jednog, streljali ispred porte. U znak pobede, spalili su tela i minirali crkvu iz sedamnaestog veka. Ubijeno je oko 60 civila, a ceo događaj detaljno je opisan i u romanu ,,Deobe, autora Dobrice Čosića.

Naredni dan, 12. oktobar, doneo je još stravičnije prizore. Folksdojčeri su, zajedno sa bugarskim saveznicima, potpuno ,,istrebili”, opljačkali, a zatim i spalili  selo. Od samog jutra, krenuli su da  ,,obilaze” kuće i redom ubijaju  žene,  decu, stare,  nepokretne, bolesne -sve što im se  našlo na putu.

Jedna od, možda, najvećih  tragedija dogodila se u kući porodice Nikolić, u kojoj se u tom trenutku održavala prosidba devojke. Za svega nekoliko minuta, ubijene su  dve porodice, svi  osim isprošene devojke, kojoj su u ,,znak sećanja” otkinuli ruku i spalili kuću. U zaseoku Jankovići, spaljena je grupa žena, dok je meštanin Janko Cvetković ispečen na ražnju.

Više od polovine Krivirečana u ovom zločinu je izgubilo život.  Druga polovina preživela je zahvaljujući berbi grožđa, koja se u to doba godine održavala u Aleksandrovačkoj župi, gde su mnogi obavljali sezonske poslove. Ipak, ni oni nisu imali gde da se vrate, jer su okupatori do temelja spalili sve kuće, zajedno sa stokom i voćnjacima.

Spomen-ploča žrtvama u Krivoj reci svečano je otkrivena oktobra 2011. godine. Meštani ovog podkopaoničkog sela, svake godine, 12. oktobra, odaju počast stradalim precima, polažući vence.

Photo: screenshot YouTube

O autoru

Jovana Ristić

Jovana Ristić je rođena 1991. godine i po zanimanju diplomirani novinar. Dobitnik je priznanja RTS škole za mlade novinare "Balkan media team". Osim u novinarstvu, oprobala se i u svetu PR-a i marketinga.

Ostavi komentar